Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
06:00
Kad sam bio mali-Lola Đukić (R)
06:13
Karavan-Pelješac i Ston (R)
06:44
Karavan-Pelješac 02 (R)
07:15
Odiseja mira-Građani drugog reda (R)
07:43
Učesnik i svedok-Ratko Dražević (R)
08:28
Ostavština za budućnost-Velimir Karavelić (R)
09:08
Riznice kulturnog blaga-Prijateljstvo (R)
09:37
Slikari i vajari-Milan Milovanović (R)
10:04
Beogradski džez kvartet-Herbi Henkok (R)
10:33
Mali koncert-Vis Idoli (R)
10:48
Nešto sasvim lično-Slavoljub Stefanović Ravasi (R)
11:30
Pesničke vedrine-Stražilovo (R)
12:00
Kad sam bio mali-Lola Đukić (R)
12:13
Karavan-Pelješac i Ston (R)
12:44
Karavan-Pelješac 02 (R)
13:15
Odiseja mira-Građani drugog reda (R)
13:43
Učesnik i svedok-Ratko Dražević (R)
14:28
Ostavština za budućnost-Velimir Karavelić (R)
15:08
Riznice kulturnog blaga-Prijateljstvo (R)
15:37
Slikari i vajari-Milan Milovanović (R)
16:04
Beogradski džez kvartet-Herbi Henkok (R)
16:33
Mali koncert-Vis Idoli (R)
16:48
Nešto sasvim lično-Slavoljub Stefanović Ravasi (R)
17:30
Pesničke vedrine-Stražilovo (R)
18:00
Serijal „Selo bez seljaka“ - jedna od akcija koje je realizovala Obrazovna redakcija TV Beograda, koja je doprinela bržem preobražaju života i rada na selu. Snimljeno je 46 emisija, prva je je emitovana novembra 1970. godine i doživela je veliku popularnost na selu.... Ova epizoda snimljena je u Kamenovu, u kući Dušana M.Stanojevića i bila je posvećena odlasku Zorke Knežević u Beograd. Zorka je bila inicijator i organizator svih kulturnih aktivnosti u tom kraju, kao sekretar Zajednice za kulturu u Petrovcu na Mlavi. Učesnici: Zorka Knežević i žitelji Kamenova, voditelji Jelena Đukić, inž. Luka Radoja Scenaristkinja Vida Tomić, reditelj Rade Mlađenović, urednica Kosara Balabanović Proizvedeno 1972. godine.
18:29
Selo selo pa neka je
19:03
Obrazovno ogledalo-Otisak duše
19:32
Serija „Ram za nekoliko poza“ snimljena je 1976. godine.... Tadašnji urednik Zabavno-muzičke redakcije Predrag Perišić je tokom emitovanja serije pobrao kontroverzne kritike, od odobravanja za originalnu ideju do osporavanja. Drugačija od drugih emisija koje se bave malim ljudima, ona na poseban način slika i otkriva svet ljudi koji su svoj život ispunili hobijima i veštinama koje su sami osmislili. U njoj poziraju perači zlata na Peku, čobanica koja svira na listu, ljubitelj fudbala, grnčar, neobični orkestar... a reditelj Karpo Godina ih uramljuje u njihov ambijent, živopisne pejzaže Srbije.
19:59
Serija „Ram za nekoliko poza“ snimljena je 1976. godine.... Tadašnji urednik Zabavno-muzičke redakcije Predrag Perišić je tokom emitovanja serije pobrao kontroverzne kritike, od odobravanja za originalnu ideju do osporavanja. Drugačija od drugih emisija koje se bave malim ljudima, ona na poseban način slika i otkriva svet ljudi koji su svoj život ispunili hobijima i veštinama koje su sami osmislili. U njoj poziraju perači zlata na Peku, čobanica koja svira na listu, ljubitelj fudbala, grnčar, neobični orkestar... a reditelj Karpo Godina ih uramljuje u njihov ambijent, živopisne pejzaže Srbije.
20:27
Ekipa Televizije Beograd provela je deset dana među zatvorenicima Kazneno-popravnog doma „Zabela“ kraj Požarevca, i snimila reportažu o životu osuđenika.... Oni provode dobar deo života između četiri zida zbog počinjenih zločina, ubistava, silovanja, krađa, pronevera ili saobraćajnih prekršaja. Da li je KP dom robila ili škola za drugi život tih ljudi koji izdržavaju kaznu, uče i nadaju se slobodi? Kako protiču njihovi dani i šta rade? Zašto su zajedno i teški kriminalci i slučajni prekršitelji koji su imali saobraćajnu nesreću? Sva ta pitanja postoje i u zatvorskom krugu KPD „Zabela i u emisiji serije „Krug. Rediteljka Milica Dragić, scenarista i urednik Svetolik Mitić. Premijerno emitovano 15. februara 1973. godine.
21:25
Obrazovno ogledalo-Filmske novosti
21:53
U periodu od 1972. do 1976. godine osnivaju se Televizija Novi Sad i Televizija Priština, tako da televizijski sistem u Srbiji, pored Televizije Beograd, koja se emituje od 1958. godine, čine i ove dve TV stanice.... Izgradnja i početak rada TV Novi Sad i TV Priština, kao i odnosi koji nastaju delovanjem tri TV stanice u Srbiji, predmet su ove epizode. Ipak, glavni tok televizijskog programa u Srbiji i dalje predstavljaju programi Televizije Beograd, čije je u to vreme osnovno obeležje naporedno razvijanje Prvog i Drugog programa. Polovinom ovog perioda TV Beograd emituje i pethiljadito izdanje Dnevnika. U epizodi se prikazuju odlomci iz tadašnjih emisija TV Novi Sad i TV Priština, iz pethiljaditog Dnevnika TV Beograd i kolaža o ekipi Dnevnika. Učestvuju: Milan Vukos, inž. Slobodan Živančević, Riza Alaj, Teodor Brudar, Čedo Šunjević, Boško Drobnjak, Elma Askoj, Kamil Ilhami, Dušan Mitević Scenarista dr Miroslav Savićević, voditelj Mića Orlović, reditelj Nikola Lorencin Premijerno emitovano 08.10.1995, Redakcija za istoriografiju, urednik dr Miroslav Savićević i Agencija za programske projekte i akcije, urednik Sergej Šestakov; Urednice: Milena Jekić Šotra, Marijana Cvetković, Vesna Došen, Bojana Andrić.
22:56
Stana Đurić Klajn, muzikolog (1908-1986)... Stana Đurić-Klajn priča voditelju Milanu Vlajčiću o muzičkom životu u predratnom Beogradu, koncertima na Kolarcu, o svom koncertu sa filharmonijom u današnjoj Sali heroja, o prisnim kontaktima sa prof. Vojislavom Vučkovićem, o pokretanju muzičkog časopisa Zvuk, o savremenoj zabavnoj i novokomponovanoj muzici, pa i o tome koliko je Televizija učinila da se poboljša ukus širokih slojeva. Osvrće se na muziku i pisane znakove iz doba Vizantije, o negovanju muzike u srednjem veku i likovima sa fresaka slikanih sa instrumentima. Urednica Mila Knežević; rediteljka Mirjana Keser, proizvedeno 1978. godine.
23:26
Obrazovno ogledalo-Puškin i srpska kultura
00:00
Selo bez seljaka-Bez Gojkovice ne biva (R)
00:29
Selo selo pa neka je (R)
01:03
Obrazovno ogledalo-Otisak duše (R)
01:32
Ram za nekoliko poza 01 (R)
01:59
Ram za nekoliko poza 02 (R)
02:27
Krug-Iza zidova Zabele (R)
03:25
Obrazovno ogledalo-Filmske novosti (R)
03:53
Vreme televizije-Tri televizije (R)
04:56
Lično viđenje_Stana Đurić Klajn (R)
06:00
Selo bez seljaka-Bez Gojkovice ne biva (R)
06:29
Selo selo pa neka je (R)
07:03
Obrazovno ogledalo-Otisak duše (R)
07:32
Ram za nekoliko poza 01 (R)
07:59
Ram za nekoliko poza 02 (R)
08:27
Krug-Iza zidova Zabele (R)
09:25
Obrazovno ogledalo-Filmske novosti (R)
09:53
Vreme televizije-Tri televizije (R)
10:56
Lično viđenje_Stana Đurić Klajn (R)
11:26
Obrazovno ogledalo-Puškin i srpska kultura (R)
12:00
Selo bez seljaka-Bez Gojkovice ne biva (R)
12:29
Selo selo pa neka je (R)
13:03
Obrazovno ogledalo-Otisak duše (R)
13:32
Ram za nekoliko poza 01 (R)
13:59
Ram za nekoliko poza 02 (R)
14:27
Krug-Iza zidova Zabele (R)
15:25
Obrazovno ogledalo-Filmske novosti (R)
15:53
Vreme televizije-Tri televizije (R)
16:56
Lično viđenje_Stana Đurić Klajn (R)
17:26
Obrazovno ogledalo-Puškin i srpska kultura (R)
18:00
U emisiji Dvogled, Dragana Babića, gledamo fenomene, ljude i prizore na jedinstven i danas popularan način. Snimljeno je više od stotinu emisija koje mlađim uzrastima, na atraktivan način, približavaju teme iz svakodnevnog života, istorije, kulture i umetnosti. Serijal je sniman sedamdesetih godina.... Kada je seoski učitelj iz sela Ploča na Kopaoniku napisao pismo uredništvu jednih novina , u kojem stoji da njegovi učenici nikad nisu videli more i da ga verovatno nikad neće ni videti, Dragan Babić nije ostao ravnodušan. On je došao u selo i poveo decu na more, u Petrovac. Tada su učenici ugledali jednu beskrajnu vodenu površinu i ostali zatečeni prizorom.
18:27
Brač, drugo po veličini ostrvo tadašnje Jugoslavije, zanimljivo je kako po kriterijumu istorije tako i po živoj tradiciji očuvanoj u običajima i arhitekturi. tekturi.... Autor emisije Dragan Babić sa lica mesta osvetlio je nasleđe tog ostrva na jedan celovit način. Proizvodnja: RTB 1974.
18:54
Poezija pokreta
19:25
Tematsku osnovicu emisija čini arhitektura, umetnost i život u jedanaest beogradskih dvorova koliko ih je ranije bilo. Sva nevremena i promene preživelo je šest dvorova dok ih je pet porušeno. Reč je zapravo o najlepšim i najznamenitijim građevinama svoga vremena koje su na svoj način bile svedoci i učesnici u sudbini Srbije i srpskog naroda.... Ova emisija posvećena je graditeljstvu knjaza Miloša Obrenovića - odnosno njegovim gospodarskim konacima u Beogradu, koji su preteče potnjih dvorova. Reč je o prvom konaku (1818-1847) a mestu današnje Patrijaršije, zatim konaku kneginje ljubice (1831-), konaku Topčideru (1834-), konaku u tzv. Finansijskom parku (1836-1941). Miloševi konaci bili su prvi reprezentativni dvorovi u Beogradu, najznačajnije i najlepše građevine svoga doba. Urednik serije i scenarista: Velibor Lazarević.
19:47
Emisija prikazuje dvorski kompleks iz 19. veka na Terazijama, odnosno rezidenciju Karađorđevog sina-knjaza Aleksandra Karađorđevića.... Ona se nalazila između današnjih zdanja Predsedništva Republike Srbije i Skupštine grada Beograda, na mestu koje je u ono vreme bila periferija prestonice Kneževine Srbije. Kralj Milan je 1884. završio zdanje svog dvora na Terazijama (danas Stari dvor) po projektu arhitekte Aleksandra Bugarskog, a pod nadzorom Jovana Ilkića.
20:15
ljubitelji umetnosti u ovoj emisiji TV Beograd imaće priliku da vide veliku izložbu bečkog bidermajera, održanu 1981. godine u beogradskom Narodnom muzeju.... Bidermajer je umetnički pravac i životni stil u prvoj polovini 19. veka nastao na nemačkom govornom području. Između Kongresa u Beču 1814-15. i revolucije 1848. prestonica austrougarskog carstva doživljava period visoke kulture, postaje metropola bidermajera, grad svih umetnosti - muzike, poezije, pozorišta i slikarstva. Uticaj na srpske umetnike tog vremena bio je evidentan, posebno u slikarstvu. U emisiji su prikazana dela umetnika iz vremena srpskog bidermajera.
20:44
Čuveni serijal Redakcije za kulturu RTS podseća na najznačajnije domaće ličnosti kulture i umetnosti.... Epizoda posvećena književniku, dramaturgu i književnom kritičaru Borislavu Mihajloviću Mihizu.
21:27
Krajem juna meseca, 2018. godine, Narodni muzej u Beogradu ponovo je, nakon 15 godina pauze, otvorio vrata za posetioce.... Ovo Umetničko veče snimljeno je neposredno pred zatvaranje Muzeja i početka radova na rekonstrukciji zgrade tako da je emisija dragoceno dokumentarno - istorijsko svedočanstvo o izgledu i radu nacionalne institucije poslednjih decenija prošlog veka. Muzej je osnovan još 1844. godine aktom Popečiteljstva prosveštenija u vreme kada je ministar prosvete bio Jovan Sterija Popović. Na ruševinama hotela Dardaneli, čuvenog stecišta književnika, pesnika i glumaca početkom prošlog veka, 1903, podignuto je monumentalno zdanje sa tri kupole - delo dvojice beogradskih arhitekata: Nikole Nestorovića i Andre Stevanovića. Zgrada nije bila namenjena za muzej već za potrebe Uprave fonda i Hipotekarnu banku. Narodni muzej se u ovo zdanje uselio 1952. pošto je predhodno promenio nekoliko adresa.
22:55
Režiser i pisac, autor 21. igranog i oko 50 dokumentarnih i kratkih filmova. Objavio je devet knjiga, a sa Oliverom i Radetom Markovićem osnovao je prvo privatno pozorište „Dramska družina A“ 1955. godine.... Puriša Đorđević (1924-2022) pred kamerama TV Beograd 1983. godine govorio je o svom životu i radu. Pokazao je mesta u okolini Čačka gde se igrao sa drugovima, ulicu u kojoj je živeo doktor Dragiša Mišović, koji ga je lečio. Prisetio se odlaska u partizane, kao i početka rada na filmu. Puriša Đorđević dobitnik je više filmskih nagrada a poslednja - Nagrada za doprinos filmskoj umetnosti, uručena mu je 2. jula 2019. na svečanom otvaranju 48. Filmskog festivala „Sofest u Sopotu.
23:39
Emisija je snimljena u mestu Donje Sitno kod Splita 1971. godine u skromnom domu katoličke porodice Ugrin. Porodicu predstavlja Jerka Ugrin, majka 12 dece. Ona je ekipi TV Beograd pokazala starinsko ognjište u kojem kuva, ostavu u kojoj čuva hranu, spavaće sobe u novoj i staroj kući, skroman, ali i nov nameštaj i trpezariju u kojoj se za ručkom okuplja cela porodica i peva pesmu „Plovi barka“.... Scenarista i reditelj Srđan Karanović, urednica Zora Korać, snimatelj Živko Zalar.
00:00
Dvogled-More je nepregledna površina (R)
00:27
Dvogled-Brač (R)
00:54
Poezija pokreta (R)
01:25
Nekad i sad-Miloševi konaci (R)
01:47
Nekad i sad-Dvor na Terazijama (R)
02:15
Riznice kulturnog blaga-Bidermajer kod Srba (R)
02:44
Borislav Mihajlović Mihiz (R)
03:27
Umetničko veče-Tajni život umetnina (R)
04:55
Nešto sasvim lično-Puriša Đorđević (R)
06:00
Dvogled-More je nepregledna površina (R)
06:04
Teveteka-Žilber i Đorđe (R)
06:27
Dvogled-Brač (R)
06:54
Poezija pokreta (R)
07:25
Nekad i sad-Miloševi konaci (R)
07:47
Nekad i sad-Dvor na Terazijama (R)
08:15
Riznice kulturnog blaga-Bidermajer kod Srba (R)
08:44
Borislav Mihajlović Mihiz (R)
09:27
Umetničko veče-Tajni život umetnina (R)
10:55
Nešto sasvim lično-Puriša Đorđević (R)
11:39
ljudi - Zdravi i veseli (R)
12:00
Dvogled-More je nepregledna površina (R)
12:27
Dvogled-Brač (R)
12:54
Poezija pokreta (R)
13:25
Nekad i sad-Miloševi konaci (R)
13:47
Nekad i sad-Dvor na Terazijama (R)
14:15
Riznice kulturnog blaga-Bidermajer kod Srba (R)
14:44
Borislav Mihajlović Mihiz (R)
15:27
Umetničko veče-Tajni život umetnina (R)
16:55
Nešto sasvim lično-Puriša Đorđević (R)
17:39
ljudi - Zdravi i veseli (R)
18:00
Neke činjenice su neosporne. Jedna od njih je, da sport ne zna za granice i da lako uklanja svaku prepreku na putu ka ljudima, bez obzira u kom delu sveta ti ljudi žive i kojim jezikom govore. Među ljubiteljima sporta ima i starijih, ima i mlađih. Programski arhiv RTS-a, prve podseća a drugima daje priliku da saznaju šta se u sportu dešavalo u vreme kada su bili mali ili možda još i nisu bili rođeni.... Ova emisija posvećena je uspesima rukometne reprezentacije nekadašnje Jugoslavije, sa posebnim osvrtom na trijumf na Olimpijskim igrama u Minhenu (1972), gde su osvojili zlatnu medalju. Do finala takmičenja na Olimpijadi , kada su pobedili selekciju Čehoslovačke, najbolji rukometaši Jugoslavije, slavili su i u svim duelima koji su prethodili toj zlatnoj završnici-protiv ekipa Japana, Amerike, Mađarske, SR Nemačke i Rumunije. O toj medalji za pamćenje, pred kamerama TV Beograd govorili su oni koji su je i osvojili-rukometaši Milan Lazarević, Branislav Pokrajac, Hrvoje Horvat, Đorđe Lavrnić i Abas Arslanagić. Olimpijske igre u Minhenu su druga olimpijada na kojoj je odigran rukomet, i to samo muški turnir. Prvi put je rukomet (muški turnir) odigran na Olimpijadi u Berlinu 1936. godine, nakon čega je usledila pauza duga 36 godina. Prvi ženski rukometni turnir na Olimpijadi, održan je u Montrealu 1976. godine. Uživajte u sportskom vremeplovu! Reditelj Mića Milošević, proizvedeno 1973. godine.
18:39
Neke činjenice su neosporne. Jedna od njih je, da sport ne zna za granice i da lako uklanja svaku prepreku na putu ka ljudima, bez obzira u kom delu sveta ti ljudi žive i kojim jezikom govore.... Među ljubiteljima sporta ima i starijih, ima i mlađih. Programski arhiv RTS-a, prve podseća a drugima daje priliku da saznaju šta se u sportu dešavalo u vreme kada su bili mali ili možda još i nisu bili rođeni. Ova emisija posvećena je uspesima jugoslovenskog boksa. Videćete snimke mečeva za Zlatnu rukavicu, kao i snimke sa olimpijada u Meksiku i Minhenu. Uživajte u sportskom vremeplovu! Reditelj Mića Milošević, proizvedeno 1973. godine.
19:08
Neke činjenice su neosporne. Jedna od njih je, da sport ne zna za granice i da lako uklanja svaku prepreku na putu ka ljudima, bez obzira u kom delu sveta ti ljudi žive i kojim jezikom govore.... Među ljubiteljima sporta ima i starijih, ima i mlađih. Programski arhiv RTS-a, prve podseća a drugima daje priliku da saznaju šta se u sportu dešavalo u vreme kada su bili mali ili možda još i nisu bili rođeni. Ova emisija posvećena je Miroslavu Ceraru, gimnastičaru. Videćete snimke sa njegovog prvog nastupa na Kupu sveta u Moskvi, održanom 1958. godine, gde je osvojio bronzanu medalju u vežbi na konju sa hvataljkama. U Luksemburgu je, tri godine kasnije, održan Kup Evrope, na kojem su Miroslav Cerar i ostali jugoslovenski gimnastičari osvojili šest zlatnih medalja. Miroslav Cerar, rođen je 1939. godine u ljubljani. Tokom sportske karijere osvojio je medalje na dve olimpijade (1964. i 1968.), četiri svetska i pet evropskih prvenstava. Na Svetskom prvenstvu 1970. godine, održanom u ljubljani, pored zlatne medalje, osvojio je i titulu svetskog šampiona na konju sa hvataljkama. Miroslav Cerar je tri puta proglašavan za najboljeg jugoslovenskog sportistu (1961,1963. i 1964.), a 1999. godine je primljen u Internacionalnu kuću slavnih za gimnastiku. Uživajte u sportskom vremeplovu! Reditelj Mića Milošević, proizvedeno 1973. godine.
19:43
Filmska hronika 1953.
20:31
Beogradsko proleće-Stare gradske pesme
21:01
Serija Rokumenti rađena je 1995. godine i obrađivala je velike autore, tekstopisce, kompozitore, grupe koje su obeležile razvoj rok muzike na ovim prostorima.... U današnjoj epizodi saznajemo kakav je bio umetnički put pesnika Duška Trifunovića, koji je svojim stvaralaštvom obeležio popularnu kulturu na ovim prostorima.
22:09
U 40 polučasovnih epizoda serijala Rokovnik, koji se bavi rok scenom SFRJ, smešteni su najznačajniji autori i izvođači najpopularnije muzike 20. veka.... Naziv Rokovnik je igra reči. Rokovnik je mesto gde su zabeleženi najvažniji događaji u periodu od 1958. do 2000. godine. Serija je snimana nekoliko godina, na bitnim lokacijama na kojima je stvarana rok scena: u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, Kragujevcu, Puli, Rijeci, ljubljani, Novom Sadu i Skoplju. Tom prilikom, snimljeni su razgovori sa više od 300 učesnika i svedoka, i prikupljena je kompletna video-arhiva tog vremena, koja će prvi put biti prezentovana u serijalu.
22:36
U 40 polučasovnih epizoda serijala Rokovnik, koji se bavi rok scenom SFRJ, smešteni su najznačajniji autori i izvođači najpopularnije muzike 20. veka.... Naziv Rokovnik je igra reči. Rokovnik je mesto gde su zabeleženi najvažniji događaji u periodu od 1958. do 2000. godine. Serija je snimana nekoliko godina, na bitnim lokacijama na kojima je stvarana rok scena: u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, Kragujevcu, Puli, Rijeci, ljubljani, Novom Sadu i Skoplju. Tom prilikom, snimljeni su razgovori sa više od 300 učesnika i svedoka, i prikupljena je kompletna video-arhiva tog vremena, koja će prvi put biti prezentovana u serijalu.
23:01
U drugoj polovini 18. veka, Trst je bio kulturni centar i most između Srba na Balkanu i Zapadne Evrope. Srbi koji su se tamo naselili pomagali su rodni kraj, naročito u Prvom srpskom ustanku, kao i štampanje knjiga Vuka Karadžića i Dositeja Obradovića.... Profesor Tršćanskog univerziteta Marko Pozeta, govori o prvim srpskim doseljenicima od 1718. godine. Kazivanje je ilustrovano dokumentima iz tršćanskog Arhiva, snimcima starog Trsta i srpskih crkava u tom gradu. Urednik: Milivoje Begenišić Proizvodnja: 1984. godina.
23:31
Kulturna panorama-Ciganske pesme
23:46
Teveteka-Žilber i Đorđe
23:52
Arhivska minijatura-Tito u Keniji
00:00
Povratak zvezdama-Zlatni debitanti (R)
00:39
Povratak zvezdama-Mladi lavovi (R)
01:08
Povratak zvezdama-Zlatni konjanik (R)
01:43
Filmska hronika 1953. (R)
02:31
Beogradsko proleće-Stare gradske pesme (R)
03:01
Rokumenti-Duško Trifunović (R)
04:09
Rokovnik-Put na istok (R)
04:36
Rokovnik-Šumadijski bluz (R)
05:01
Riznice kulturnog blaga-Srbi u Trstu (R)